Autorica: Irena Hrgović, mag.pharm.,
ZU Crnković
Čim je stiglo ljeto, ponadali smo se olakšanju od simptoma narušenog zdravlja gornjeg dišnog sustava. Međutim, ljetne promjene temperature, vlažnosti zraka i vrijednosti tlaka, alergeni i umjetno rashlađeni prostori imaju znatan utjecaj na našu sluznicu i sinuse.
Višeslojni epitel nosne sluznice prekriven je sluzavim sekretom koji proizvode seromukozne žlijezde. Zajedno s trepetljikama na površini oni čine mukocilijarni sustav zaslužan za čišćenje i zaštitu sluznice nosa, kao i ostalih struktura u dišnom sustavu do kojih dopire udahnuti zrak. Veće čestice zadržavaju se već u dlačicama u vestibulu nosa i eliminiraju se refleksom kihanja. Manje nečistoće zadržavaju se u sluzavoj površini i mukocilijarnim transportom odnosno radom trepetljika u valovima uklanjaju se prema ždrijelu.
Važna je uloga nosne šupljine zagrijavanje i ovlaživanje udahnutog zraka. Hladni zrak uzrokuje vazodilataciju vaskularnog tkiva sluznice nosa čime je omogućeno brže zagrijavanje. Isto tako, udisanje toplog zraka potiče vazokonstrikciju i ograničava zagrijavanje u dodiru sa sluznicom. Uz termoregulaciju mijenja se i sekrecija sluzi, što smanjuje ili pojačava vlaženje udahnutog zraka.
Osim mehaničke uloge, sluznica sadrži dimerna IgA antitijela koja u kontaktu s patogenima potiču imunosni odgovor, kao i velik broj mastocita s IgE receptorima odgovornih za lučenje proupalnih medijatora, ali i za alergijske reakcije tipa I. Povećan broj infekcija gornjih dišnih putova očekivan je tijekom hladnijeg dijela godine, no ljetni mjeseci nose drugačije izazove. Visoke temperature i promjene vlažnosti zraka zahtijevaju stalan rad termoregulacijskih mehanizama kako bi održali fiziološku funkciju nosne sluznice. Prevelika vlažnost zraka usporava rad trepetljika pa se na sluznici zadržava previše sekreta s nečistoćama, dok je suhi zrak uzrok neugodnog osjećaja zatezanja, peckanja, pa čak i pucanja isušene nosne sluznice i krvarenja.
Mukocilijarni transport ovisan je pravilnoj hidrataciji organizma, a boravak u klimatiziranim prostorima dodatno isušuje epitel nosne šupljine. Smanjenjem djelovanja prirodnih obrambenih mehanizama povećavamo vjerojatnost infekcije dišnog sustava i nelagodnih simptoma koji ju prate.
Iako je raširena uporaba fiziološke otopine za higijenu nosne sluznice, dobrobiti morske vode za zdravlje dišnih putova poznate su još od antičkih vremena. Danas iza te činjenice stoje brojna ispitivanja, a možemo ju pronaći u obliku praktičnih raspršivača i sustava za ispiranje nosne šupljine. Na prvi pogled slični, proizvodi morske vode međusobno se razlikuju po koncentraciji otopljenih soli, dodacima različitih aktivnih i pomoćnih tvari, a za izdvojiti su oni bez konzervansa i mikroplastike.
Za razliku od fiziološke otopine koja se sastoji od NaCl otopljenog u destiliranoj vodi, morska voda ima mnogo složeniji sastav koji je gotovo nemoguće sintetski proizvesti. Slanoća morske vode dolazi od otopljenih iona Cl−, Na+, (SO4)2-, Mg2+, Ca2+ i K+. Salinitet Jadranskog mora iznosi 38 – 39 ‰, što pretpostavlja koncentraciju otopljenog natrija od 3,5 do 3,8 %. Kako bi bila prikladna za intranazalnu uporabu, morska se voda podvrgava brojnim filtracijama u sterilnim uvjetima uz očuvanje njezine ljekovitosti i razrjeđuje do 0,9 %, što je koncentracija soli sukladna izotoničnoj otopini. Rezultat je proizvod koji je siguran za svakodnevnu higijenu nosne šupljine čak i kod dojenčadi i male djece. Redovitim korištenjem povećavamo učinkovitost mukocilijarnog transporta, mehanički se ispiru alergeni, patogeni i ostale nečistoće te se sluznica održava hidratiziranom usprkos nepogodnim okolišnim čimbenicima. Minerali i mikroelementi iz morske vode takvoj otopini pružaju dodatnu vrijednost pa osim mehaničkog djelovanja ona ima i biološki učinak na sluznicu. Cink i selen stimuliraju imunitet ždrijela i paranazalnih sinusa, dok jod potiče stvaranje nazalne sluzi i povećava vlažnost udahnutog zraka.
Izotonična morska voda obogaćena d-pantenolom stimulira regeneraciju i ovlažuje oštećenu sluznicu te sprječava njezino daljnje isušivanje i posljedičnu atrofiju. Pritom je osobito korisna preporuka pušačima kod kojih je sluznica nerijetko oštećena i pod upalom, ali i kod pacijenata koji su na dugotrajnoj terapiji nazalnim kortikosteroidima.
Hipertonična otopina morske vode pokazala je dodatne dobrobiti smanjenja edema sluznice osmotskim putem pa je ona prva preporuka osobama sa začepljenim nosom i otežanim disanjem uslijed akutnog ili kroničnog rinosinusitisa, kao i nakon operacijskih zahvata u nosu. Budući da nema sistemskih učinaka, takva je otopina sigurna za olakšanje disanja kod djece, tijekom trudnoće i dojenja te kod ostalih osoba kod kojih se ne preporučuje simptomatsko liječenje vazokonstriktorima i intranazalnim kortikosteroidima. U takvim slučajevima prevencija ima važnu ulogu. Osim vlaženja sluznice morskom vodom poželjno je vlažiti zrak u prostorijama u kojima se često boravi (ovlaživačem ili provjetravanjem), izbjegavati duži boravak u klimatiziranim prostorima i piti dovoljnu količinu vode da bismo izbjegli dehidraciju. Tim sigurnim i jednostavnim postupcima omogućit ćemo optimalno funkcioniranje dišnog sustava te maksimalno prevenirati infekcije, neugodne simptome i nepotrebne komplikacije.
