Autor: Branimir Marinović, mag. pharm.
Zdravstvena ustanova Srce
Dolaskom proljeća, toplijeg vremena i bujanjem vegetacije počinje i sezona najintenzivnijeg javljanja alergijskih reakcija. Smatra se da 5 – 10 % populacije ima neki oblik alergijske bolesti, a sve je više djece i adolescenata. Ne samo da je broj alergičara sve veći, već iz godine u godinu raste i intenzitet alergijskih reakcija, stoga je važno podsjetiti na određene mjere kojima možemo ublažiti njihovu pojavnost i njihov intenzitet. Alergijske bolesti jako utječu na kvalitetu života i onemogućuju obavljanje svakodnevnih aktivnosti pa je važno upućivati pacijente da uz pravovremenu i adekvatnu terapiju antihistaminika te simptomatsku terapiju provode i određene preventivne i higijenske mjere. Alergije su imunološke neuobičajene reakcije na određene antigene i posve je jasno da treba spriječiti kontakt s takvim alergenima. Upravo nam tu najviše može pomoći provođenje mjera osobne higijene i higijene okoline.
Alergijske reakcije na gornjim i donjim dišnim putevima najzastupljenije su u ukupnoj pojavnosti alergijskih bolesti. Sve je češća pojava alergijskih rinitisa koji sa sobom ne samo da donose problem u predjelu nosa, već mogu dovesti i do problema s očima, crvenila, svrbeža očiju te suzenja. Kako je iz godine u godinu sve veći broj djece i adolescenata zahvaćen alergijskim bolestima, tako Svjetska zdravstvena organizacija strahuje da će do 2020. godine jedno od dvoje djece imati alergijski rinitis. Alergijske reakcije u velikoj mjeri utječu na kvalitetu života. Takvi pacijenti trebaju svoje aktivnosti planirati prema peludnom kalendaru i svakodnevno pratiti peludnu, ali i vremensku prognozu. Kako je kod peludne alergije za jačinu alergijske reakcije važna koncentracija alergena u okolini, treba izbjegavati boravak na otvorenom u jutarnjim satima kada su koncentracije najviše te izbjegavati boravak na otvorenom ako je vjetrovito. Najmanje peludi u zraku je poslije kiše. Ne treba sušiti odjeću na otvorenom. Prozračivanje prostora treba se vremenski prilagoditi koncentraciji peludi u zraku, najčešće tijekom popodneva, i treba biti što kraće.
Prije boravka na otvorenom treba ojačati obrambenu funkciju nosne sluznice. Korisni nam mogu biti sprejevi s ektoinom ili polimerima celuloze koji stvaraju zaštitni film na sluznici nosa te tako sprječavaju kontakt alergena sa sluznicom, kao i nosne masti koje predstavljaju mehaničku barijeru te vlaže i obnavljaju sluznicu. Ako se alergijske reakcije manifestiraju na očima, tu su i kapi za oči s ektoinom. Ektoin je jedan od najpoznatijih i najistraživanijih ekstremolita. Ekstremoliti su produkti mikroorganizama, ekstremofila, koji im služe za očuvanje organizma u nepovoljnim uvjetima. Ektoin djeluje citoprotektivno te doprinosi smanjenju upale. Sprejeve za nos te kapi za oči s ektoinom potrebno je koristiti prije izlaganja samim alergenima kako bi se mogao iskoristiti njihov puni potencijal.
Nakon boravka na otvorenom važno je ne samo odraditi osobnu higijenu u vidu tuširanja i pranja kose, već je potrebno presvući odjeću, koju treba adekvatno spremiti i oprati. Osim toga, alergene treba ukloniti i iz nosa da se spriječi kontakt sa sluznicom. Čišćenje se obavlja sustavom za ispiranje nosa izotoničnom otopinom, primjerice otopinom soli, koja osim anorganskih tvari može sadržavati i eterična ulja. Na taj način mehanički uklanjamo alergene, vlažimo sluznicu nosa i jačamo njezinu fiziološku funkciju, a dodatak eteričnih ulja jača otpornost nosne sluznice i blagotvorno utječe na dišni sustav. Čišćenje se može provesti i izotoničnim sprejevima. Ako je alergijska reakcija već nastupila, korisne su hipertonične otopine za odčepljivanje nosa, a ako one nisu dostatne za rješavanje problema, tu su i sprejevi sa ksilometazolinom.
Osim peludnih, česte su i alergije na prašinu kod kojih je važno provoditi higijenske mjera prostora u kojem se boravi. Potrebno je češće čistiti da bi se uklonila prašina i smanjila njezina koncentracija. Površine treba brisati vlažnom, a ne suhom krpom. Važno je ukloniti predmete koji sakupljaju prašinu iz prostora kao npr. tepihe, zavjese, plišane predmete i sl. Potrebno je češće mijenjati madrace, jastuke, poplune i deke, a posteljinu češće prati.
Česte su i alergijske reakcije na koži koje se javljaju u vidu urtikarije, a najčešće su kontaktne. Povećanje njihove pojavnosti u populaciji povezano je sa slabljenjem funkcionalne i barijerne sposobnosti kože. Tijekom života oko 20 % populacije proživi akutnu urtikariju, dok su kronične urtikarije rjeđe, u oko 3 % populacije. Zato je važno njegovati kožu na ispravan način prilagođen tipu kože. Ako dođe do kontakta s alergenom, potrebno ga je ukloniti i odmah nanijeti neki topikalni antialergijski lijek, a nakon nestanka simptoma alergijske reakcije, kožu njegovati preparatom za regeneraciju kože. Na taj se način jača obrambena funkcija kože i smanjuje mogućnost reakcije pri kontaktu s alergenima. Posebno je važna pravilna higijena i njega atopične kože koje je osjetljivija na kontakt s alergenima, a sama alergijska reakcija javlja se u težim oblicima. Kod alergija na sunce također je važna pravilna njega kože da bi njezina obrambena funkcija bila što jača. Treba koristiti adekvatan zaštitni faktor za vrijeme izlaganja suncu. Nakon kupanja treba se istuširati, ne trljati previše kožu i nanijeti sredstvo za njegu da se koža ne bi nadražila i tako postala podložnija alergijskoj reakciji.
